Meteor iznad Čeljabinska
Jednog veljačkog jutra 2013. nad Uralom je bljesnulo svjetlo jače od Sunca. Ljudi su prilazili prozorima da vide što se događa, a nekoliko minuta poslije udarni val razbio je stakla na tisućama zgrada.
Ukratko
- Ujutro 15. veljače 2013. u atmosferu iznad južnog Urala ušao je kameni asteroid promjera oko 18 do 20 metara i eksplodirao tridesetak kilometara iznad tla.
- Eksplozija je oslobodila energiju od oko 400 do 500 kilotona TNT-a, tridesetak puta više od atomske bombe bačene na Hirošimu.
- Udarni val oštetio je oko 7200 zgrada, a oko 1500 ljudi zatražilo je liječničku pomoć, uglavnom zbog razbijenog stakla; nitko nije poginuo.
- Asteroid nitko nije uočio prije udara jer je dolazio iz smjera Sunca; najveći komad, težak oko 650 kilograma, izvađen je iz jezera Čebarkul.
Čeljabinsk je industrijski grad s više od milijun stanovnika na istočnoj strani Urala. Ujutro 15. veljače 2013. sunce je ondje izašlo tek nekoliko minuta ranije, kad se na nebu pojavilo drugo svjetlo.
Svjetlo jače od Sunca
U 9 sati i 20 minuta po mjesnom vremenu, odnosno u 3 i 20 po svjetskom, nebom se pod plitkim kutom kretala blještava vatrena kugla. Bila je toliko sjajna da je nakratko bacala oštre sjene, a neki su promatrači osjetili toplinu na licu. Iza nje ostao je dugačak, debeo trag dima, koji se raspao u dvije pruge. Svjetlo su vidjeli ljudi u nekoliko ruskih oblasti i u susjednom Kazahstanu.
Svjedoci su prolaz snimili u neviđenom broju. U Rusiji su mnogi vozači imali kamere na upravljačkoj ploči, a nadzorne kamere bile su na zgradama i ulicama. Upravo su te snimke poslije omogućile znanstvenicima da izračunaju putanju, brzinu i visinu eksplozije točnije nego za ijedan raniji događaj te vrste.
Udarni val
Tijelo je u atmosferu ušlo brzinom od oko 19 kilometara u sekundi. Zbog trenja i tlaka zraka počelo se raspadati, a najveći bljesak dogodio se na visini od oko 30 kilometara. Takva zračna eksplozija većinu energije predaje zraku. Udarni val putovao je do tla nekoliko desetaka sekundi do nekoliko minuta, ovisno o udaljenosti.
Mnogi su ljudi u međuvremenu prišli prozorima da vide neobičan trag na nebu. Kad je val stigao, prozori su se razletjeli. Prema podacima koje su objavili Olga Popova i suradnici, oštećeno je oko 7200 zgrada u šest gradova, a 1491 osoba zatražila je liječničku pomoć, najčešće zbog ozljeda od stakla. Urušio se dio krova jedne tvornice cinka. Nitko nije poginuo. Vlasti su žurno organizirale popravke, jer su temperature bile ispod ništice.
Infrazvučne postaje, postavljene diljem svijeta za otkrivanje nuklearnih pokusa, zabilježile su eksploziju čak i na Antarktici. Peter Brown i suradnici iz tih su zapisa izračunali energiju od oko 500 kilotona. Bila je to najveća poznata eksplozija svemirskog tijela u atmosferi od Tunguske 1908.
Rupa u ledu
Na zaleđenom jezeru Čebarkul, sedamdesetak kilometara zapadno od Čeljabinska, istog je dana pronađena rupa u ledu široka oko šest metara. Ronioci su mjesecima pretraživali mulj na dnu. Dana 16. listopada 2013. iz jezera je izvađen najveći poznati komad meteorita; s ulomcima koji su se od njega odlomili težio je oko 654 kilograma. Diljem snijegom prekrivenih polja ljudi su skupili tisuće manjih komada.
Analize su pokazale da je riječ o običnom hondritu, najčešćoj vrsti kamenog meteorita, s mnogo pukotina nastalih u nekom davnom sudaru. Te su pukotine vjerojatno razlog zašto se tijelo raspalo visoko u atmosferi, umjesto da udari u tlo kao cjelina.
Zašto ga nitko nije vidio
Istog je dana, šesnaestak sati poslije, pokraj Zemlje prošao veći asteroid 2012 DA14, poslije nazvan 367943 Duende, o kojem su mediji izvještavali danima unaprijed. Mnogi su se odmah zapitali jesu li dva tijela povezana. Izračuni putanja pokazali su da nisu: kretala su se posve različitim putanjama i s različitih strana.
Čeljabinski asteroid nije opažen prije udara jer je dolazio iz smjera blizu Sunca, gdje teleskopi ne mogu promatrati. Jiří Borovička i suradnici izračunali su da je kružio oko Sunca putanjom koja siječe Zemljinu i da je putanjom sličan asteroidu 1999 NC43, pa su pretpostavili da bi mogli biti dijelovi istog tijela. Peter Brown i suradnici upozorili su da tijela promjera dvadesetak metara udaraju u Zemlju češće nego što se dotad mislilo.
Događaj je potaknuo novu pozornost prema zaštiti od asteroida i pretraživanju neba u potrazi za manjim tijelima na putanjama blizu Zemlje.
Kronologija
- 15. veljače 2013., 9:20 po mjesnom vremenu: Asteroid ulazi u atmosferu iznad južnog Urala i eksplodira.
- 15. veljače 2013.: Na jezeru Čebarkul pronađena je rupa u ledu široka oko šest metara.
- 15. veljače 2013., navečer po europskom vremenu: Asteroid 2012 DA14 prolazi pokraj Zemlje.
- Lipanj 2013.: Magnetska mjerenja otkrivaju veliki komad meteorita u mulju jezera Čebarkul.
- 16. listopada 2013.: Iz jezera Čebarkul izvađen je najveći komad meteorita.
- Studeni 2013.: U časopisima Nature i Science objavljeni su opsežni radovi o događaju.
Ključne osobe
- Olga Popova: Ruska istraživačica, glavna autorica opsežnog izvješća o eksploziji, štetama i pronađenim meteoritima.
- Peter Brown: Kanadski astronom koji je iz infrazvučnih zapisa izračunao energiju eksplozije.
- Jiří Borovička: Češki astronom koji je iz snimki svjedoka izračunao putanju i podrijetlo asteroida.
Što se zna
- Eksplozija se dogodila 15. veljače 2013. oko 9:20 po mjesnom vremenu, na visini od oko 30 kilometara.
- Asteroid je imao promjer od oko 18 do 20 metara i u atmosferu je ušao brzinom od oko 19 kilometara u sekundi.
- Energija se procjenjuje na oko 400 do 500 kilotona TNT-a.
- Oštećeno je oko 7200 zgrada, a 1491 osoba zatražila je liječničku pomoć; nitko nije poginuo.
- Najveći komad meteorita izvađen je iz jezera Čebarkul 16. listopada 2013.
- Asteroid nije bio povezan s asteroidom 2012 DA14 koji je istog dana prošao pokraj Zemlje.
Otvorena pitanja
- Je li čeljabinski asteroid dio većeg tijela čiji ulomci još kruže oko Sunca?
- Koliko ima neotkrivenih asteroida te veličine na putanjama blizu Zemlje?
- Kako opažati tijela koja dolaze iz smjera Sunca?
Teorije
- Samostalan kameni asteroid koji je slučajno naletio na Zemlju
- Ulomak većeg tijela, srodan asteroidu 1999 NC43, pa bi slični ulomci mogli kružiti i dalje
- Povezan s asteroidom 2012 DA14 koji je istog dana prošao pokraj Zemlje
Povezane priče
Za daljnje istraživanje
Izvori
- Popova, O. P. i sur. (2013). Chelyabinsk Airburst, Damage Assessment, Meteorite Recovery, and Characterization. Science 342, 1069–1073.
- Brown, P. G. i sur. (2013). A 500-kiloton airburst over Chelyabinsk and an enhanced hazard from small impactors. Nature 503, 238–241.
- Borovička, J. i sur. (2013). The trajectory, structure and origin of the Chelyabinsk asteroidal impactor. Nature 503, 235–237.
- Chelyabinsk meteor, Wikipedia