Terakota vojska i grobnica Qin Shi Huanga

Godine 246. pr. Kr. trinaestogodišnji Ying Zheng postao je kralj države Qin, jedne od sedam zaraćenih država na području današnje Kine. Do 221. pr. Kr. pokorio je sve ostale i proglasio se Qin Shi Huangom, "prvim carem dinastije Qin". Ujednačio je pismo, mjere i novac, gradio ceste i povezao starije zidove u prethodnika Kineskog zida. Gradnja njegove grobnice počela je odmah nakon što je stupio na prijestolje i trajala je gotovo do kraja dinastije.

Što je zapisao Sima Qian

Najstariji opis grobnice ostavio je povjesničar Sima Qian u djelu Zapisi velikog povjesničara, napisanom stotinjak godina nakon careve smrti. Prema njegovim riječima, na brdu Li radilo je 700 000 ljudi poslanih iz cijelog carstva. Iskopali su jamu kroz tri sloja podzemnih voda i izlili broncu za vanjski lijes. Grobnica je bila puna palača i blaga, a obrtnici su postavili samostrele koji bi gađali svakoga tko uđe. Živom su prikazali stotinu rijeka, Jangce, Žutu rijeku i veliko more, a ona je tekla s pomoću naprave. Na stropu su bila prikazana nebeska zviježđa, a dolje zemlja.

Sima Qian piše i da su nakon pokopa unutra zatvoreni obrtnici koji su znali tajne grobnice, a da je humak zasađen drvećem kako bi izgledao kao brdo. Neki istraživači smatraju dijelove tog opisa pretjeranima ili slikovitima, a arheolog Duan Qingbo, koji je više od deset godina vodio istraživanja grobnice, smatra da je opis velikim dijelom izmišljen.

Bunar u voćnjaku

U ožujku 1974. braća Yang, među kojima je bio Yang Zhifa, i njihov susjed Wang Puzhi kopali su bunar oko kilometar i pol istočno od humka. Na dubini od otprilike dva metra naišli su na tvrdu zemlju, ulomke crvene keramike, brončane vrhove strelica i opeke. Ulomke su isprva bacili na rub polja. Arheolog Zhao Kangmin iz mjesnog kulturnog središta otkupio je nalaze i shvatio da je riječ o dijelovima kipova u prirodnoj veličini.

Iskapanja su otkrila četiri velike jame duboke oko sedam metara. Najveća, jama 1, duga je oko 230 i široka oko 62 metra i u njoj je glavnina vojske, poredana u jedanaest usporednih hodnika, okrenuta prema istoku, odakle su dolazile pokorene države. U jami 2 su konjanici, pješaci i bojna kola, u jami 3 zapovjedništvo, a jama 4 je prazna, vjerojatno nedovršena. Procjena iz 2007. kaže da tri jame sadrže više od 8000 vojnika, 130 bojnih kola s 520 konja i 150 konja za konjanike, a većina ih je još pod zemljom.

Lica koja se razlikuju

Kipovi su rađeni u radionicama, iz dijelova: glava, ruke, noge i trup oblikovani su odvojeno i spojeni prije pečenja. Lica su rađena u kalupima, ali su kipari na svako dodavali glinu i oblikovali brkove, frizure i izraze, pa izgledaju različito. Na mnogim kipovima urezana su imena radionica ili majstora. Izvorno su bili obojeni jarkim bojama, ali kad se iskopaju, boja se u suhom zraku oko Xi'ana ljušti za nekoliko minuta. To je jedan od razloga zašto se iskapanja odvijaju polako.

Vojnici su nosili pravo oružje. Pronađeno je više od 40 000 brončanih predmeta, uglavnom vrhova strelica, ali i mačeva, koplja i samostrela. Analize koje je vodio arheolog Marcos Martinón-Torres pokazale su da su vrhovi strelica rađeni u manjim samostalnim radionicama koje su radile usporedno, slično današnjim proizvodnim ćelijama. Dugo se tvrdilo da su neka sječiva prevučena kromom kako ne bi hrđala, što bi bila tehnika nepoznata do 20. stoljeća. Istraživanje iz 2019. pokazalo je da krom potječe od laka na drvenim dijelovima oružja, a da je bronca očuvana zahvaljujući sastavu tla.

Na kipovima u jamama 1 i 2 ima tragova požara, a nađene su i izgorjele grede stropa. Povijesni izvori kažu da je pobunjenički vođa Xiang Yu nakon pada dinastije Qin opljačkao careve građevine, pa se tragovi požara povezuju s tim događajem.

Humak koji nitko ne otvara

Grobnica leži pod humkom u obliku krnje piramide, u središtu kompleksa ograđenog dvama zidovima. Oko nje su otkrivene i jame s brončanim kolima, kipovima dužnosnika, akrobata i glazbenika, oklopima od kamenih pločica i brončanim pticama u podzemnom vrtu. Mjerenja tla čiji su rezultati objavljeni 1985. pokazala su iznad humka znatno više žive nego u okolici, što se često navodi kao potvrda opisa Sime Qiana o rijekama žive.

Kineske vlasti zasad ne dopuštaju otvaranje grobnice. Arheolozi upozoravaju da bi otvaranje moglo uništiti ono što je unutra, kao što se dogodilo s bojom na kipovima, i da još ne postoje postupci kojima bi se sadržaj sigurno sačuvao. Spominje se i opasnost od žive. Zato se grobnica istražuje samo izvana, geofizičkim mjerenjima i bušenjima. Ostaje otvoreno je li unutrašnjost netaknuta, je li opljačkana u vrijeme Xiang Yua ili je strop davno urušen. Mauzolej prvog cara iz dinastije Qin, zajedno s terakota vojskom, od 1987. je na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.