Vilinski krugovi u Namibiji

Tko preleti zapadni rub južne Afrike, ispod sebe vidi neobičan prizor. Crvenkasti pijesak prekriven je rijetkom, žutom travom, a u njoj se nižu goli, gotovo savršeno okrugli krugovi. Ima ih na milijune, u pojasu koji se proteže oko 2400 kilometara od juga Angole, kroz Namibiju, do sjeverozapada Južnoafričke Republike. Najveći imaju promjer i dvanaest metara, a rub im često čini prsten trave više i gušće od one okolo.

Narod Himba s njima živi odavno. Prema njihovim predajama, krugove je stvorio predak Mukuru ili su to otisci stopala bogova. Neki turistički vodiči pričaju i priču o zmaju ispod zemlje čiji otrovni dah sprži travu. Engleski naziv fairy circles, vilinski krugovi, posuđen je iz europskih predaja o krugovima gljiva u kojima se, kako se pričalo, noću okupljaju vile.

Krugovi koji se rađaju i umiru

Dugo nije bilo jasno jesu li krugovi stalni ili se mijenjaju. Američki biolog Walter Tschinkel usporedio je 2012. satelitske i zračne snimke iz različitih godina i pokazao da krugovi imaju svoj životni vijek. Pojave se kao mala ogoljela mrlja, rastu, a nakon nekoliko desetljeća trava ih ponovno prekrije. Manji krugovi žive kraće, veći dulje.

Drugi neobičan podatak je raspored. Krugovi se ne dodiruju i ne skupljaju u hrpe, nego su razmaknuti gotovo jednako, tako da svaki ima otprilike šest susjeda. Takav uzorak nalikuje saću ili točkicama na koži nekih životinja. Upravo je on postao središte spora.

Termiti pod krugovima

Njemački botaničar Norbert Juergens objavio je 2013. u časopisu Science rad u kojem je tvrdio da je pronašao krivca. U gotovo svim krugovima koje je pregledao živjeli su pješčani termiti vrste Psammotermes allocerus. Prema njegovu tumačenju, termiti grizu korijenje mlade trave koja nikne nakon kiše. Gola površina zatim propušta kišnicu u dubinu, gdje se ona ne isparava, pa termiti imaju vlage cijele godine, a trava na rubu kruga raste bujnije. Krug bi tako bio svojevrsni vodeni spremnik koji su termiti sami napravili.

Teorija je privukla veliku pozornost, ali i kritike. Neki istraživači termita nisu u svim krugovima nalazili pješčane termite, a drugi su pitali kako bi kolonije termita mogle stvoriti tako pravilan razmak između krugova.

Trava koja sama stvara uzorak

Druga skupina, okupljena oko njemačkog ekologa Stephana Getzina, polazi od teorije samoorganizacije. U sušnim krajevima biljke se natječu za vrlo malo vode. Gdje trava raste gušće, korijenje izvlači vodu iz okolnog tla, pa se na nekim mjestima stvara gola površina, a voda iz nje odlazi prema rubu i hrani višu travu. Matematički modeli pokazuju da takvo natjecanje samo od sebe stvara pravilne uzorke praznina, slične onima u Namibiji. Isti mehanizam, smatraju, oblikuje i druge uzorke vegetacije u pustinjama, poput pruga i labirinata.

Godine 2016. Getzin i suradnici objavili su u časopisu PNAS da su slične krugove pronašli u australskoj regiji Pilbara, kraj gradića Newmana. Ondje, tvrdili su, krugovi nastaju bez pješčanih termita, a obrazac je isti. Za njih je to bila potvrda da krugove stvara trava, a ne kukci. Starosjedilački narod Martu poznaje slične gole krugove, koje naziva linyji, i povezuje ih s gnijezdima termita, pa se i oko australskih krugova vodi rasprava.

Pokušaj pomirenja i novi nalazi

Skupina ekologa predvođena Corinom Tarnitom predložila je 2017. u časopisu Nature da obje strane mogu biti djelomično u pravu. Termiti bi mogli stvarati veći uzorak, a natjecanje trave za vodu sitniji raspored unutar njega. Takav model, prema autorima, može objasniti uzorke na više razina.

Getzin i suradnici 2022. iskopavali su travu koja je uginula unutar novih krugova. Korijenje nije bilo oštećeno, kao što bi se očekivalo da su ga pojeli termiti, a mjerenja vlage pokazala su da trava propada od nedostatka vode. Zagovornici termitske teorije te rezultate tumače drukčije. Spor se tako vodi i dalje, u znanstvenim časopisima i na terenu, a krugovi u međuvremenu nastaju i nestaju kao i dosad.