Mokele-mbembe

U močvarama sjevera Republike Kongo, kažu ekspedicije od 1980-ih, živi životinja duga vrata koju mještani zovu mokele-mbembe. Neki su u njoj vidjeli preživjelog dinosaura, a neki od onih koji su je tražili htjeli su njome srušiti teoriju evolucije.

Ukratko

Mokele-mbembe je navodno velika životinja dugog vrata i repa iz močvara i rijeka u porječju Konga, najčešće povezana s jezerom Tele i područjem Likouala u Republici Kongo.
Na Zapadu se priča proširila nakon knjige trgovca životinjama Carla Hagenbecka iz 1909., koji je nagađao da u Africi još žive sauropodi.
Od 1980. jezero Tele posjetio je niz ekspedicija; svjedočanstva su prikupljena, ali nije snimljena nijedna jasna fotografija ni pronađen materijalni trag.
Kritičari, među njima Daniel Loxton i Donald Prothero, smatraju da je biće spoj priča, krivih prijevoda i očekivanja istraživača, a dio potrage vodili su kreacionisti.

Područje Likouala na sjeveru Republike Kongo jedno je od najslabije pristupačnih mjesta u Africi: golema poplavna prašuma, močvare i spore rijeke, kroz koje se putuje uglavnom pirogom. U središtu tog područja leži jezero Tele, plitko i gotovo okruglo, oko kojeg je nastala jedna od najpoznatijih priča kriptozoologije.

Glasine o polu-slonu

Kriptozoološke knjige kao najstariji trag često navode francuskog misionara Liévina-Bonaventurea Proyarta, koji je 1776. pisao o tragovima pandži na tlu, otisku opsega devedesetak centimetara, koji je ostavila životinja koju nitko nije vidio. Pravi početak priče na Zapadu ipak je knjiga Zvijeri i ljudi njemačkog trgovca životinjama Carla Hagenbecka iz 1909. Hagenbeck je prenio glasinu o biću koje je "napola slon, napola zmaj" i nagađao da bi u afričkim močvarama mogli preživjeti sauropodi, golemi biljojedi dugih vratova iz doba dinosaura. Za to nije imao nikakav dokaz osim priča.

Godine 1913. njemački kapetan Ludwig Freiherr von Stein zu Lausnitz zapisao je u službenom izvješću iz tadašnjeg Kameruna priče mještana o velikoj životinji iz rijeka. Izvješće nikad nije službeno objavljeno; dijelove je 1941. prenio pisac Willy Ley, a prema jednom kasnijem navodu sam je von Stein priče smatrao predajom, a ne opisom stvarne životinje.

Ekspedicije na jezero Tele

Moderna potraga počela je 1980., kad su biolog Roy Mackal sa Sveučilišta u Chicagu i istraživač Powell otišli u Likoualu i razgovarali s mještanima. Nisu pronašli materijalni dokaz, ali su tvrdili da se iskazi svjedoka međusobno slažu. Mackal se vratio 1981. s većom skupinom, u kojoj je bio i kongoanski zoolog Marcellin Agnagna. Ni jedna ekspedicija nije donijela kost, fotografiju ni snimku. Mackal je putovanja opisao u knjizi A Living Dinosaur? iz 1987.

Iste 1981. američki inženjer Herman Regusters tvrdio je da je na jezeru fotografirao biće i snimio njegov glas, ali snimke nisu bile uvjerljive ni samom Mackalu. Godine 1983. Agnagna je vodio kongoansku ekspediciju i izjavio da je na jezeru vidio biće dugog vrata i da ga je snimao, ali film se, prema njegovu kazivanju, nije dobro razvio. Pojedinosti njegova iskaza kasnije su se mijenjale, a nijedan drugi svjedok nije ih potvrdio.

Tko traži dinosaura

Sljedećih desetljeća na jezero su odlazile male skupine istraživača, novinari i televizijske ekipe. Škotski istraživač William Gibbons vodio je ekspedicije 1985. i 1992. Prothero i Loxton u knjizi Abominable Science! (2013.) ističu da su mnogi takvi istraživači bili mladozemni kreacionisti, koji su u živom dinosauru vidjeli dokaz protiv evolucije i duge povijesti Zemlje. Prema njima, potragu za mokele-mbembeom gotovo i ne vode biolozi koji proučavaju divlje životinje.

U opisima koje su zapisali stranci biće je otprilike veličine slona ili barem nilskog konja, glatke smeđesive kože, dugog i savitljivog vrata, a neki spominju i dugi rep ili jedan dugi zub nalik rogu. Loxton i Prothero zaključuju da su ti izvještaji spoj mnogih različitih priča, a ne čvrst dokaz ili izravna svjedočanstva. U dokumentarcu BBC-a iz 2001. pripadnici naroda Biaka životinju su na slikama prepoznali kao nosoroga. Crni nosorog nekoć je živio u tom dijelu Afrike, a danas ga ondje nema, pa jedno objašnjenje kaže da je priča mogla sačuvati sjećanje na životinju koja je iz kraja nestala.

Zračna i satelitska istraživanja područja otkrila su slonove i druge velike životinje, ali ništa što bi odgovaralo sauropodu. Danska ekspedicija 2018. nije pronašla biće, ali je u jezeru Tele pronašla novu vrstu zelene alge. Zagovornici odgovaraju da je područje golemo i gotovo neistraženo i da su mještani, koji ondje žive cijeli život, opisivali nešto što nije slon ni nilski konj.

Kronologija

1776.: Misionar Liévin-Bonaventure Proyart piše o velikim tragovima pandži u porječju Konga.
1909.: Carl Hagenbeck u knjizi *Zvijeri i ljudi* nagađa o preživjelim sauropodima.
1913.: Ludwig Freiherr von Stein zu Lausnitz zapisuje priče mještana u neobjavljenom izvješću.
1941.: Willy Ley objavljuje dijelove von Steinova izvješća.
1980.–1981.: Roy Mackal vodi dvije ekspedicije u Likoualu.
1981.: Herman Regusters tvrdi da je fotografirao biće na jezeru Tele.
1983.: Marcellin Agnagna izjavljuje da je vidio i snimao biće, ali film se nije razvio.
1987.: Mackal objavljuje knjigu *A Living Dinosaur?*.
2001.: U dokumentarcu BBC-a pripadnici naroda Biaka biće prepoznaju kao nosoroga.
2018.: Danska ekspedicija ne pronalazi biće, ali otkriva novu vrstu alge.

Ključne osobe

Carl Hagenbeck: Njemački trgovac životinjama koji je 1909. proširio priču o preživjelim sauropodima.
Ludwig Freiherr von Stein zu Lausnitz: Njemački časnik koji je 1913. zapisao priče mještana.
Roy Mackal: Biolog koji je vodio ekspedicije 1980. i 1981.
Marcellin Agnagna: Kongoanski zoolog koji je tvrdio da je 1983. vidio biće.
Daniel Loxton: Kanadski pisac koji je s Donaldom Protherom kritički istražio podrijetlo priče.
Donald Prothero: Američki paleontolog koji smatra da je potraga povezana s kreacionizmom.

Što se zna

Jezero Tele i područje Likouala slabo su istražena poplavna prašuma na sjeveru Republike Kongo.
Hagenbeckova knjiga iz 1909. proširila je ideju o preživjelim sauropodima u Africi bez materijalnog dokaza.
Ekspedicije od 1980. prikupile su svjedočanstva, ali nijednu jasnu fotografiju, kost ni uzorak.
Dio ekspedicija vodili su ljudi koji su otvoreno htjeli pronaći dokaz protiv teorije evolucije.
Zračna i satelitska istraživanja nisu otkrila veliku nepoznatu životinju.

Otvorena pitanja

Kako je izgledala izvorna predaja o mokele-mbembeu prije nego što su istraživači počeli pokazivati slike dinosaura?
Može li priča čuvati sjećanje na nosoroga ili drugu životinju koja je nestala iz kraja?
Što je vidio Marcellin Agnagna 1983.?

Teorije

Mokele-mbembe je spoj lokalnih predaja, krivih prijevoda i očekivanja stranih istraživača
Priča čuva sjećanje na nosoroga ili drugu veliku životinju koja je nekoć živjela u kraju
U močvarama Konga živi velika neopisana životinja, možda gmaz
U Kongu je preživio sauropod iz doba dinosaura