Kleopatrin grob

Kleopatra VII. vladala je Egiptom od 51. pr. Kr. Bila je posljednja iz dinastije Ptolemejevića, makedonskih kraljeva koji su Egiptom vladali od smrti Aleksandra Velikog. Njezini savezi s Julijem Cezarom, a zatim s Markom Antonijem, završili su porazom kod Akcija 31. pr. Kr. Sljedećeg ljeta Oktavijan, budući car August, stigao je pred Aleksandriju.

Grobnica puna blaga

Plutarh, grčki pisac koji je oko 150 godina kasnije napisao Antonijev životopis, opisuje da je Kleopatra dala sagraditi visoku i lijepu grobnicu uz Izidin hram. U nju je prenijela najdragocjenije stvari iz kraljevske riznice: zlato, srebro, smaragde, bisere, ebanovinu, bjelokost i cimet, a uz njih i velike količine drva za potpalu. Oktavijan se bojao da će spaliti blago, pa joj je slao poruke nadajući se da će je zadržati živu.

Kad je Antonije, pogrešno obaviješten da je Kleopatra mrtva, sam sebi zadao smrtnu ranu, odnesen je do grobnice i umro u njoj. Kleopatru su Oktavijanovi ljudi ubrzo zarobili. Nekoliko dana kasnije umrla je, prema predaji od ugriza zmije, a prema nekim istraživačima od otrova koji je sama uzela. Točan datum nije zapisan, a povjesničari navode 10. ili 12. kolovoza 30. pr. Kr. Plutarh piše da je Oktavijan ispunio njezinu posljednju želju i dao je raskošno pokopati uz Antonija.

Što je bilo s blagom iz grobnice, Plutarh ne kaže. Egipatska je riznica u svakom slučaju pala Oktavijanu u ruke, a novac iz nje pomogao mu je da isplati vojsku.

Grad koji je potonuo

Grobnica se više ne spominje. Kraljevski dio Aleksandrije, s palačama, hramovima i lukom, stoljećima su pogađali potresi, a dio obale postupno je potonuo. Francuski podvodni arheolog Franck Goddio od devedesetih godina istražuje dno aleksandrijske luke i otoka Antirodosa, gdje je pronašao ostatke građevina, kipova i pristaništa iz Kleopatrina vremena. Mnogi stručnjaci smatraju da je grobnica bila u tom dijelu grada, blizu palače, i da je danas ili pod morem ili pod zgradama moderne Aleksandrije.

Hram na obali jezera

Kathleen Martínez, dominikanska pravnica koja se posvetila arheologiji, ima drugu zamisao. Smatra da je Kleopatra, koja se prikazivala kao božica Izida, mogla biti pokopana uz hram njezina supruga Ozirisa, a takav je hram u Taposiris Magni, gradu na grebenu između mora i jezera Mareotis. Od početka 2000-ih, uz dopuštenje egipatske uprave za starine i u suradnji sa Zahijem Hawassom, ondje vodi iskapanja.

Njezin je tim pronašao grobove, desetke novčića s Kleopatrinim likom i alabasternu glavu za koju je rekla da bi mogla prikazivati kraljicu. Godine 2022. objavljeno je otkriće tunela uklesanog u stijenu, dugog oko 1300 metara i na dubini od oko trinaest metara. Martínez je rekla da je to savršeno mjesto za Kleopatrin grob. Drugi su istraživači upozorili da tunel podsjeća na Eupalinov vodovod na Samosu i da je vjerojatno služio za dovod vode, a rezultati iskapanja dosad nisu potpuno objavljeni u stručnim časopisima.

Plutarhov opis grobnice uz Izidin hram i blizu palače teško je uskladiti s mjestom udaljenim više od 40 kilometara od grada. Zato su mnogi egiptolozi skeptični, iako egipatska uprava za starine tu mogućnost ozbiljno razmatra. Gdje je grob zapravo bio, za sada ne može reći nitko.