Ching Shih

Kad se danas popisuju najuspješniji gusari u povijesti, često se na vrh stavlja žena koja je u kineskim izvorima zapisana uglavnom kao "žena Zheng Yija". Ne zna se ni pouzdano kako je izgledala, ni u kojoj je mjeri sama zapovijedala, a ni koliko su stari zapisi o njoj točni. Zna se da je preživjela ono što većina gusara nije: rat, poraz i predaju.

Žena Zheng Yija

Shi Yang rođena je oko 1775. u Guangdongu na jugu Kine. Prema nekim kasnijim izvorima radila je u plutajućoj javnoj kući u Guangdongu, ali za to nema čvrstih dokaza. Godine 1801. udala se za Zheng Yija, gusara iz obitelji koja se gusarenjem bavila naraštajima. Zheng Yi je ranije služio kao korzar vijetnamske dinastije Tây Sơn, a kad je ta dinastija pala, s ostalim se gusarima vratio na kinesku obalu.

Nakon razdoblja sukoba među gusarima, Zheng Yi je 1805. potpisao sporazum kojim su se gusarske skupine ujedinile u savez od šest flota, nazvanih po bojama zastava: crvenoj, crnoj, plavoj, bijeloj, žutoj i ljubičastoj. Sam je zapovijedao najvećom, Flotom crvene zastave. Procjene veličine cijelog saveza kreću se oko četiristo brodova i nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Zheng Yi je imao posvojenog sina Zhang Baoa, kojega je kao petnaestogodišnjeg dječaka oteo i natjerao na gusarenje. Zhang Bao postao je jedan od najsposobnijih zapovjednika flote.

Vodstvo nakon oluje

Zheng Yi poginuo je 16. studenoga 1807., kad ga je oluja bacila s broda. Njegova je žena, koju su sada zvali Zheng Yi Sao, što znači žena Zheng Yija, uz potporu rođaka i Zhang Baoa preuzela vodstvo saveza. Zhang Bao preuzeo je zapovijed nad Flotom crvene zastave. Kineski službenik koji je 1810. vodio pregovore s njima zapisao je da je Zhang Bao slušao njezine naredbe i pitao je za savjet prije svakog poteza. Ona i Zhang Bao ubrzo su postali par, a poslije i službeno vjenčani.

Savez je od trgovaca i ribara ubirao "zaštitu", a brodove koji nisu plaćali napadao je. U 1808. i 1809. gusari su porazili nekoliko flota provincijske mornarice. U kolovozu i rujnu 1809. pokrenuli su velike pohode uz rukavce Biserne rijeke, pri čemu su pljačkali i palili sela i odvodili zarobljenike. Prema izvorima, u pohodu Flote crne zastave poginulo je oko deset tisuća ljudi, a u jednom gradiću blizu Humena Zhang Baovi su ljudi ubili dvije tisuće stanovnika.

Opkoljeni kod Lantaua

Kineske vlasti zatražile su pomoć portugalskog Macaa. Krajem 1809. portugalski ratni brodovi s modernim topovima nekoliko su puta napali gusarsku flotu, a u siječnju 1810. zajedno s kineskom provincijskom flotom opkolili su je u zaljevu Tung Chung kod otoka Lantau, današnjeg dijela Hongkonga. Kineski zapovjednik poslao je na gusare goruće brodove, ali su ih gusari odvukli na obalu i ugasili. Kad se vjetar okrenuo, flota se probila iz obruča i izašla na otvoreno more.

Proboj je bio uspjeh, ali savez se raspadao. Zapovjednik Flote crne zastave Guo Podai predao se vlastima u siječnju 1810. i dobio vojni čin. Namjesnik Bai Ling uveo je embargo i ustrojio obalne straže, pa je gusarima postajalo sve teže doći do hrane i opreme.

Predaja bez kazne

Prvi pregovori u veljači 1810. propali su. Tada je, 17. travnja 1810., Zheng Yi Sao učinila nešto neobično: sa skupinom od sedamnaest žena i djece, bez naoružanih pratilaca, otišla je u ured namjesnika u Kantonu i ondje osobno pregovarala. Namjesnik je pristao na njezine uvjete.

Predaja je potpisana 20. travnja 1810. Prema službenim brojevima, predalo se više od sedamnaest tisuća gusara s 226 brodova i više od tisuću topova. Većina je dobila pomilovanje, novac i hranu. Zhang Bao dobio je vojni čin i dopuštenje da zadrži vlastitu flotu, a poslije se borio protiv gusara koji se nisu predali. Kazna nije zaobišla sve: četrnaest gusara pogubljeno je, a njihove glave izložene, stotinjak drugih pogubljeno je ili prognano.

Zhang Bao umro je 1822. kao zapovjednik vojne posade na otočju Penghu. Zheng Yi Sao vratila se u Guangdong, prema predaji vodila kockarnicu, a 1840. pokrenula je i sudski postupak protiv službenika koji je, kako je tvrdila, pronevjerio novac njezina pokojnog muža. Umrla je 1844., u dobi od oko šezdeset i devet godina.

Zakonik i legenda

Europski čitatelji o njoj su najviše saznali iz prijevoda kineske kronike Yuana Yongluna, koji je 1831. u Londonu objavio Karl Friedrich Neumann. Ondje je zapisano da je nakon smrti Zheng Yija njegova žena posadu stavila pod zapovjedništvo Zhang Baoa, ali tako da se ona smatra zapovjednicom svih flota. U kronici su navedena i stroga pravila flote: bušenje ušiju i smrt za samovoljni odlazak na kopno, smrt za krađu iz zajedničkog plijena i kazne za silovanje zarobljenih žena. Ta pravila kronika pripisuje Zhang Baou, a ne njoj. Kasnija književnost, od priče Jorgea Luisa Borgesa iz 1935. nadalje, njezin je lik uvelike dotjerala i izmislila. Kako je doista izgledala ne zna se, a poznati europski bakrorez s mačem nastao je desetljećima kasnije i nije portret.