Neretvanski gusari

Godine 887. mletački dužd isplovio je s flotom protiv Neretvana i poginuo kraj Makarske. Venecija je zatim desetljećima plaćala za siguran prolaz njihovim vodama, a sve što o njima znamo zapisali su upravo Mlečani i Bizantinci.

Ukratko

  • Neretvani su Slaveni koji su od 9. do 11. stoljeća živjeli između Cetine i Neretve i na otocima Braču, Hvaru, Korčuli i Mljetu; mletački kroničari opisuju ih kao gusare koji su ugrožavali plovidbu Jadranom.
  • Godine 887. pobijedili su mletačku flotu kraj Makarske, a u bitki je poginuo dužd Petar I. Candiano; Venecija je poslije plaćala danak za slobodnu plovidbu.
  • Oko 998. ili 1000., ovisno o izvoru, dužd Petar II. Orseolo pokorio ih je pohodom duž obale, a kneževina je poslije ušla u sastav Hrvatskog Kraljevstva.
  • Gotovo sve vijesti o njima potječu od njihovih protivnika, pa ostaje otvoreno koliko su bili gusari, a koliko zajednica koja je naplaćivala prolaz svojim morem.

Na ušću Neretve more se uvlači duboko u kopno, a otoci zatvaraju kanale kroz koje su u srednjem vijeku morali proći svi brodovi što su plovili između Venecije i Levanta. Tko je držao te kanale, držao je i trgovinu. U 9. i 10. stoljeću to su bili Neretvani, a Venecija, koja je tek postajala pomorska sila, s njima je ratovala više od stoljeća i pol.

Ljudi s ušća

Neretvane opisuju dva glavna izvora. Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet u 10. stoljeću naziva ih Arentanima i Paganima, jer su u njegovo vrijeme navodno još bili nekršteni. Njihovu zemlju zove Paganijom i dijeli je na tri županije, Rastoku, Mokro i Dalen, kojima pripadaju i otoci Mljet, Brač, Hvar i Korčula. Najvažnija središta bila su Mokron kraj Makarske, Vrulja kod Brela, Ostrog kod Zaostroga i Labinica kod Gradca.

Drugi je izvor mletački kroničar Ivan Đakon, koji je pisao oko 1000. godine i jedini rabi ime Narentani. On ih opisuje kao gusare. Sami Neretvani nisu ostavili nijedan zapis.

Povjesničari se razilaze i oko toga kako ih svrstati. Dio ih smatra dijelom hrvatskog prostora, dio ih, prema Porfirogenetu, povezuje sa Srbima, a dio vidi zasebnu zajednicu koja je imala svoje vladare i svoje interese. Hrvatska enciklopedija upozorava i da je njihovo pokrštavanje vjerojatno samo kasnilo za susjedima, a da je do Porfirogenetova vremena već bilo provedeno.

Rat s Venecijom

Prvi poznati dodir bio je miran: 830. neretvanski se izaslanik pokrstio u Veneciji. Već 834. ili 835. Neretvani su napali mletačke trgovce koji su se vraćali iz Beneventa. Godine 839. dužd je doplovio do "neretvanskih otoka" i sklopio mir s Družakom, kojega kroničar naziva sucem Morjana, a sljedeće godine dužd Petar Tradenik doživio je poraz.

Najveći sukob dogodio se 887. Dužd Petar I. Candiano poveo je flotu protiv Neretvana. Prema mletačkom izvještaju, najprije je uništio nekoliko njihovih brodova, a zatim se iskrcao kraj Makarske. Neretvani su pobijedili, a dužd je poginuo 18. rujna 887. Bio je prvi mletački dužd koji je pao u borbi. Mlečani su sljedeći veći pohod poduzeli tek 948., ali su i tada morali sklopiti mir, a prema dostupnim izvorima Venecija je poslije toga Neretvanima plaćala za slobodan prolaz njihovim vodama.

Orseolov pohod

Ravnoteža se promijenila krajem 10. stoljeća. Dužd Petar II. Orseolo poveo je veliki pohod duž istočne obale Jadrana. Hrvatska enciklopedija smješta ga oko 998., a drugi izvori u 1000. godinu. Mlečani su zauzeli Korčulu i nakon dugih borbi Lastovo, čije je stanovnike, kad su odbili napustiti grad, razorili. Neretvanske brodove presreli su između Lastova i Sušca i zarobljenike odveli u Trogir, a puštali su ih tek nakon pregovora, uz zadržavanje taoca. U mletačkim izvorima to je posljednji spomen imena Neretvana.

Kneževina nije odmah nestala. Isprava iz 1050. spominje Berigoja kao suca ili kralja Morjana, a Supetarski kartular u drugoj polovici 11. stoljeća bilježi dužnosnike koji su vjerojatno upravljali bivšom kneževinom u ime hrvatskog kralja. Jedan od njih, Jakov, pojavljuje se na dvoru kralja Zvonimira. Od 12. stoljeća vlast na tom prostoru preuzimaju Kačići i Omišani, a priča o gusarima s istočne obale nastavlja se u Omišu.

Gusari ili gospodari kanala

Slika Neretvana kao gusara dolazi gotovo u cijelosti iz Venecije. Za mletačkog kroničara svaki napad na mletački brod bio je razbojništvo. Iz neretvanske perspektive, brodovi koji su prolazili kroz njihove kanale plovili su njihovim morem, a danak koji je Venecija plaćala može se čitati i kao pristojba za prolaz. Hrvatska enciklopedija spominje i mišljenje da je knez Domagoj bio neretvanskog podrijetla, ali naglašava da za to nema čvrstih dokaza.

Kronologija

  1. 830.: Neretvanski izaslanik pokrštava se u Veneciji.
  2. 834. ili 835.: Neretvani napadaju mletačke trgovce koji se vraćaju iz Beneventa.
  3. 839.: Dužd sklapa mir s Družakom, sucem Morjana.
  4. 840.: Dužd Petar Tradenik poražen je u borbi s Neretvanima.
  5. 18. rujna 887.: U bitki kod Makarske gine dužd Petar I. Candiano.
  6. 948.: Novi mletački pohod završava mirom.
  7. 10. stoljeće: Konstantin VII. Porfirogenet opisuje Paganiju i njezine županije.
  8. Oko 998. ili 1000.: Pohod Petra II. Orseola; Mlečani zauzimaju Korčulu i Lastovo.
  9. 1050.: Isprava spominje Berigoja kao suca ili kralja Morjana.
  10. 12. stoljeće: Vlast na području bivše kneževine preuzimaju Kačići i Omišani.

Ključne osobe

  • Petar I. Candiano: Mletački dužd koji je 887. poginuo u bitki s Neretvanima kraj Makarske.
  • Petar II. Orseolo: Mletački dužd koji je oko 998. ili 1000. pokorio Neretvane.
  • Družak: Neretvanski vođa s kojim je Venecija 839. sklopila mir.
  • Konstantin VII. Porfirogenet: Bizantski car koji je u 10. stoljeću opisao Paganiju i njezine otoke.
  • Ivan Đakon: Mletački kroničar s kraja 10. stoljeća, glavni izvor o ratovima s Neretvanima.
  • Domagoj: Hrvatski knez za kojega se pretpostavljalo da je neretvanskog podrijetla.

Što se zna

  1. Neretvani su od 9. do 11. stoljeća živjeli između Cetine i Neretve i na otocima Braču, Hvaru, Korčuli i Mljetu.
  2. U bitki kod Makarske 887. poginuo je mletački dužd Petar I. Candiano.
  3. Venecija je nakon sukoba sredinom 10. stoljeća plaćala za slobodnu plovidbu neretvanskim vodama.
  4. Pohod Petra II. Orseola krajem 10. ili 1000. godine slomio je neretvansku moć na moru.
  5. Gotovo svi podaci o Neretvanima potječu iz mletačkih i bizantskih izvora.

Otvorena pitanja

  • Jesu li Neretvani bili gusari ili su naplaćivali prolaz kroz vode koje su smatrali svojima?
  • Je li knez Domagoj bio neretvanskog podrijetla?
  • Je li Slavac, kojega Supetarski kartular naziva kraljem, bio neretvanski ili hrvatski vladar?

Teorije

  • Neretvani su živjeli dobrim dijelom od gusarenja, kako ih opisuju mletački izvori.
  • Neretvani su nadzirali kanale i naplaćivali prolaz, a Venecija je to prikazala kao gusarstvo.
  • Bilo je i jednog i drugog: kneževina je naplaćivala prolaz, a pojedine posade napadale su brodove na svoju ruku.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori