Omiški gusari

U 13. stoljeću papa je protiv malog grada na ušću Cetine poslao svog izaslanika i pozvao dalmatinske gradove na pohod. Danas Omiš svakog kolovoza slavi pobjedu nad tim istim čovjekom, ali u predaji on više nije papin izaslanik nego mletački zapovjednik.

Ukratko

  • U 12. i 13. stoljeću Omiš je bio sjedište knezova iz roda Kačića, koji su vladali primorjem od Omiša do Huma i srednjojadranskim otocima i napadali brodove na Jadranu.
  • Nakon napada na brodove križara papa Honorije III. poslao je 1221. izaslanika Akoncija, koji je dalmatinske gradove pozvao na pohod protiv Omiša; Omišani su 1226. obećali spaliti gusarske brodove, ali su napadi ubrzo nastavljeni.
  • Rat s Venecijom krajem 1270-ih i početkom 1280-ih stajao je Kačiće kneštva u Omišu, a grad su preuzeli knezovi Bribirski; pod mletačku vlast Omiš je došao 1444.
  • U današnjoj omiškoj predaji i priredbi "Gusarska bitka" Akoncije je mletački zapovjednik kojega su gusari porazili, što se razlikuje od onoga što govore srednjovjekovni izvori.

Omiš leži ondje gdje Cetina izlazi iz kanjona u more. Uska luka zaklonjena stijenama i rijeka kojom se moglo pobjeći u unutrašnjost bili su idealni za lake brze brodove. S litica iznad grada vidio se Brački kanal, kroz koji su prolazili brodovi između Splita, Dubrovnika i Venecije. Tu su Kačići gotovo dva stoljeća držali jednu od najpoznatijih gusarskih postaja na Jadranu.

Knezovi s ušća Cetine

Kačići su hrvatski plemićki rod koji se spominje u zaleđu Zadra i Biograda. Hrvatska enciklopedija navodi da u povijesnoj znanosti postoje dvojbe o vezi tog roda s omiškim Kačićima, ali da je vjerojatno izbor Nikole Kačića za omiškog kneza, prvi put spomenut 1167., doveo jedan ogranak u Omiš. Njihova moć brzo je rasla. Godine 1180. knez Nikola dao je pogubiti splitskog nadbiskupa Arnerija zbog sukoba oko posjeda u Poljicima.

U prvoj polovici 13. stoljeća Kačići su postali gotovo neovisni o kraljevskoj vlasti. Vladali su od Omiša do Huma i srednjojadranskim otocima, a cijeli kraj nazivao se po njima. Gradovi i trgovci plaćali su im za miran prolaz: Dubrovnik se obvezao plaćati danak 1190., a knez Sebena 1208. potvrdio je taj dogovor i sklopio sličan s Venecijom. Bili su optuživani i za patarensku herezu.

Križarski brodovi i papin izaslanik

Granica je prijeđena kad su omiški brodovi počeli napadati brodove koji su vozili križare prema Svetoj zemlji. Kralj Andrija II. 1220. prekorio je kneza Malduha zbog napada na Brač i Hvar. Papa Honorije III. poslao je svog izaslanika Akoncija, koji je 1221. stigao u Split i pozvao dalmatinske gradove u rat protiv Omiša, kojemu se pripisivala i hereza. Omiš je poražen 1226. i obećao je spaliti svoje gusarske brodove. Napadi na kršćanske brodove ubrzo su nastavljeni.

Godine 1240. Malduhovi sinovi Pribislav i Osor ponovno su pljačkali Brač i Hvar. Split i Trogir zaratili su s Omišem, nisu ga uspjeli zauzeti, ali su na Braču zarobili Osora i prisilili Omišane da im predaju šest velikih i nekoliko manjih brodova.

Kraj gusarskog kneštva

Kad je kralj Bela IV. nakon tatarske provale 1250-ih obnovio kraljevsku vlast, Kačići su mu se morali pokoriti. Darovnica iz 1258. kojom ih kralj navodno prima među prave plemiće kraljevstva smatra se nepouzdanom. U vrijeme slabijih kraljeva ponovno su se osamostalili i napadali mletačke brodove.

Venecija je 1274. prisilila Omiš na mir i odštetu, a Split i Šibenik udružili su se protiv Kačića. Rat s Venecijom krajem 1270-ih i početkom 1280-ih završio je gubitkom Omiša, koji su preuzeli Šubići Bribirski. Kačići se nakon toga više ne spominju u omiškom kraju. Vjerojatno su se povukli u Makarsko primorje, gdje su sljedećih stoljeća bili mjesni plemići, a od njihova roda potječe i fra Andrija Kačić Miošić. Prepadi iz Omiša spominju se i u 14. stoljeću, a pod mletačku vlast grad je došao 1444.

Dvije priče o Akonciju

Svakog 18. kolovoza Omiš priređuje "Gusarsku bitku", u kojoj se u gradskoj luci uprizoruje pobjeda gusara pod knezom Malduhom nad brojnijom mletačkom flotom. U toj predaji zarobljeni mletački zapovjednik Akoncije spašava život otkupninom, škrinjom s blagom, i obećanjem da će Venecija ubuduće plaćati prolaz Bračkim kanalom.

U srednjovjekovnim izvorima Akoncije nije Mlečanin nego papin izaslanik, a pohod koji je pokrenuo završio je porazom Omiša. Predaja je, kao i mnoge pučke priče, sačuvala ime i doba, ali je promijenila uloge i ishod. Nije jasno kad je ta inačica nastala ni je li se oslanjala na neki stvarni sukob s Venecijom kojega u sačuvanim ispravama nema.

Kronologija

  1. 1167.: Prvi spomen Nikole Kačića kao omiškog kneza.
  2. 1180.: Knez Nikola daje pogubiti splitskog nadbiskupa Arnerija.
  3. 1190.: Dubrovnik se obvezuje plaćati Omišu za siguran prolaz.
  4. 1208.: Knez Sebena potvrđuje dogovor s Dubrovnikom i sklapa sličan s Venecijom.
  5. 1220.: Kralj Andrija II. prekorava kneza Malduha zbog napada na Brač i Hvar.
  6. 1221.: Papin izaslanik Akoncije u Splitu poziva na rat protiv Omiša.
  7. 1226.: Poraženi Omiš obećava spaliti gusarske brodove.
  8. 1240.: Split i Trogir zarobljavaju Osora Kačića i oduzimaju Omišu brodove.
  9. 1274.: Venecija prisiljava Omiš na mir i odštetu.
  10. Početak 1280-ih: Kačići gube Omiš, koji preuzimaju Šubići Bribirski.
  11. 1444.: Omiš dolazi pod mletačku vlast.

Ključne osobe

  • Nikola Kačić: Omiški knez od 1167., koji je 1180. dao pogubiti splitskog nadbiskupa Arnerija.
  • Malduh Kačić: Omiški knez u vrijeme pohoda protiv Omiša 1220-ih.
  • Akoncije: Papin izaslanik koji je 1221. pozvao dalmatinske gradove u rat protiv Omiša.
  • Honorije III.: Papa koji je poslao izaslanika protiv omiških gusara.
  • Andrija II.: Hrvatsko-ugarski kralj koji je 1220. prekorio omiškog kneza zbog napada na otoke.
  • Osor Kačić: Malduhov sin kojega su 1240. zarobili Splićani i Trogirani.

Što se zna

  1. Kačići su od 1167. do početka 1280-ih bili knezovi Omiša i napadali brodove na Jadranu.
  2. Dubrovnik i Venecija sklapali su s Omišem ugovore o plaćanju za siguran prolaz.
  3. Papa Honorije III. poslao je izaslanika Akoncija, a Omiš je 1226. poražen i obećao spaliti brodove.
  4. Kačići su Omiš izgubili u ratu s Venecijom, a grad su preuzeli Šubići Bribirski.
  5. U suvremenoj priredbi Akoncije je mletački zapovjednik, a u izvorima papin izaslanik.

Otvorena pitanja

  • Je li veza između Kačića iz zadarskog zaleđa i omiških Kačića stvarna?
  • Kad je nastala predaja u kojoj Akoncije postaje poraženi mletački zapovjednik?
  • Koliko su optužbe za herezu odražavale stvarnu vjeru, a koliko politički pritisak?

Teorije

  • Omiško kneštvo živjelo je dobrim dijelom od gusarenja i danka koji su plaćali gradovi.
  • Kačići su nadzirali promet kroz Brački kanal kao svoje more, a protivnici su to opisivali kao gusarstvo.
  • Priča o pobjedi nad Akoncijem čuva sjećanje na stvarnu pobjedu nad Venecijom koja nije zapisana.
  • Priča o Akonciju nastala je mnogo kasnije spajanjem imena iz izvora s kasnijim sukobima s Venecijom.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori